Uvodno slovo

Temat „Socijalizam na klupi“, koji Historijski zbornik donosi u ovome broju, potrebno je ukratko predstaviti i pojasniti koja su njegova polazišta. Činim to u ulozi gosta-urednika temata te supokretača Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Naime, ovdje objavljeni radovi proizašli su iz međunarodnoga znanstvenog skupa „Socijalizam na klupi. Kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava“, koji je održan na pulskom sveučilištu od 5. do 7. prosinca 2013., kao jedan od najznačajnijih dosadašnjih poduhvata u organizaciji CKPIS-a

S Bucom i Bongom protiv krize. Hitrecovi smogovci, djetinjstvo i svakodnevica kasnog socijalizma

Tri romana Hrvoja Hitreca i televizijska serija o smogovcima, u režiji Milivoja Puhlovskog i u produkciji Televizije Zagreb, postigli su iznimno visoku popularnost te zbog svoje čitanosti i gledanosti obilježili djetinjstvo naraštaja koji je odrastao kasnih sedamdesetih i osamdesetih godina u Hrvatskoj i drugim dijelovima Jugoslavije. U ovome radu analiza sadržaja tjednika Studio donosi podatke o recepciji serije i njezinom mjestu u tiskanim medijima i na televiziji, dok analiza sadržaja triju romana, učinjena iz gledišta povijesti svakodnevice i društvene povijesti, u književnom tekstu kao izvoru pronalazi brojne povijesne markere. Iako radnja uopće nije povezana niti s jednim službenim socijalističkim ritualom, razdoblje kasnoga socijalizma jasno je naznačeno u društvenom, gospodarskom i kulturnom kontekstu. Sve što je humorom ili ironijom rečeno ili pak izostavljeno, upućuje na duh vremena i na stajališta samoga autora o razdoblju u kojem su djela nastajala

New Researches of Everyday Life and Socio-Cultural History of Yugoslav Socialism

Već desetak godina traje povećano zanimanje za istraživanjem povijesti socijalističkoga razdoblja. Takav se trend može zamijetiti u historiografiji, srodnim humanističkim znanostima i muzeologiji, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Povećava se broj istraživanja i količina objavljene literature iz područja društvene i kulturne povijesti te povijesti svakodnevice pri čemu hrvatski povjesničari svojim radom do određene mjere prate kretanja u većim historiografijama te nastoje voditi računa o svježini tematike i metodologije koja ih usmjerava prema interdisciplinarnosti. Isto čini i muzejska djelatnost te je tijekom posljednjih desetak godina ostvaren veći broj izložaba, među kojima su mnoge rezultat znanstvene i kulturne suradnje na postjugoslavenskom prostoru. Među nastojanjima za jačanjem istraživanja socijalističkoga razdoblja jest i osnivanje Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 2012. godine. Desetak godina novoga vala u istraživanju jugoslavenskoga socijalističkog društva, kulture i svakodnevice dovoljno je dugo razdoblje za podvlačenje crte i ocjenu stanja struke.During the last ten years, there was an increased interest in the research of history of the socialist period. The trend is present in historiography, other humanities and museology, both in Croatia and abroad. There are more and more researches, as well as an accretion in the quantity of published literature on social and cultural history and the history of everyday life. Croatian historians have been following the trends of larger historiographies to a certain extent, and they have been trying to develop the freshness of themes and methodology which directs them towards interdisciplinarity. The same has been done by the museums which have organized or hosted a large number of exhibitions, many of which were a result of the academic and cultural cooperation in the post-Yugoslav area. Among the efforts to strengthen the research of the socialist period, there is also the establishment of the Centre for Cultural and Historical Research of Socialism (CKPIS) at the Juraj Dobrila University of Pula in 2012. Its researchers have been focusing on history, ethnology and anthropology, musicology, history of literature and cultural studies. Ten years of the new wave of research of the Yugoslav socialist society, culture and everyday life is a period long enough for drawing a line and evaluating the state of the art. The paper presents the researched and under-researches topics, and suggests the future direction of the Croatian historiography on socialism. The author points out the need for keeping the bridge towards other disciplines that are involved in socialism research, as well as the bridge towards closer and wider international surroundings. The Croatian system of high education and academic employment should aim at a larger number of historians dealing with contemporary history, the period richest with historical sources