Modulation of vaccine response by concomitant probiotic administration

Evidence suggests that probiotic bacteria modulate both innate and adaptive immunity in the host, and in some situations can result in reduced severity of common illnesses, such as acute rotavirus infection and respiratory infections. Responses to vaccination are increasingly being used to provide high quality information on the immunomodulatory effects of dietary components in humans. The present review focuses on the effect of probiotic administration upon vaccination response. The majority of studies investigating the impact of probiotics on responses to vaccination have been conducted in healthy adults, and at best they show modest effects of probiotics on serum or salivary IgA titres. Studies in infants and in elderly subjects are very limited, and it is too early to draw any firm conclusions regarding the potential for probiotics to act as adjuvants in vaccination. Although some studies are comparable in terms of duration of the intervention and age and characteristics of the subjects, most differ in terms of the probiotic selected. Further well designed, randomized, placebo-controlled studies are needed to fully understand the immunomodulatory properties of probiotics, whether the effects exerted are strain-dependent and age-dependent, and their clinical relevance in enhancing immune protection following vaccination

ПРИКМЕТНИКОВІ ТА ПРИСЛІВНИКОВІ ДЕРИВАТИ ЛЕКСЕМИ ‘CЕЛО’ ТА ЇХНІ ПОЛЬСЬКІ ВІДПОВІДНИКИ. ПРОБЛЕМИ ПЕРЕКЛАДУ

Przedmiotem badań są przymiotnikowe i przysłówkowe derywaty leksemu село w języku ukraińskim oraz ich polskie odpowiedniki. Za zasadnością podjęcia tematu przemawiają: duże prawdopodobieństwo wystąpienia interferencji leksykalnej w językach blisko spokrewnionych; fakt, iż na współczesny zakres znaczeniowy rozpatrywanych leksemów miały wpływ zmiany ewolucyjne w obu językach oraz sztucznie narzucone w czasach komunistycznych (np. likwidacja leksemów z rdzeniem ріль-, nadmierne używanie skrótowców) oraz to, że niektóre z rozpatrywanych derywatów wchodzą w skład wciąż kształtujących się terminów społeczno-politycznych (np. сільський голова). Badania mieszczą się w zakresie językoznawstwa kontrastywnego. Zastosowano metodę porównawczej analizy semantycznej oraz analizy definicyjnej pojęć. Celem badań było określenie podobieństw i różnic w polach znaczeniowych analizowanych leksemów oraz w ich funkcjonowaniu w różnych kontekstach i stylach. Udało się wyznaczyć polskie odpowiedniki semantyczne derywatów ukraińskich, wskazać homonimy/paronimy międzyjęzykowe, podobieństwa i różnice stylistyczne,określić potencjalne trudności w tłumaczeniu (zweryfikowane na drodze badań empirycznych), wskazaćpewne nieścisłości w słownikach.The subject of the research are adjective and adverbial derivatives of lexeme село in the Ukrainian language and their equivalents in the Polish language. The following arguments speak for the validity of the subject: the high probability of lexical interference in closely related languages; the fact that the contemporary range of meanings of the lexemes in question in both languages was influenced by evolutionary changes and also changes artificially imposed in communist times (e.g. elimination of lexemes with ріль- core, excessive use of abbreviations); some of these derivatives are part of still-evolving sociopolitical terms (e.g. сільський голова). The research falls within the scope of contrastive linguistics. The method of comparative semantic analysis and definition analysis of terms was applied. The aim was to determine similarities and differences in the fields of meaning of the lexemes that were analyzed and in how they function in different contexts and styles. Polish semantic equivalents for Ukrainian derivatives were identified, homonyms/inter-language paronyms, similarities and stylistic differences were indicated, potential translation difficulties were identified(verified by empirical research), and some inaccuracies in dictionaries were pointed out

Self-loading tractor lumber trailer with a drive axle

Ovim radom napravljen je pregled uobičajenih izvedbi samoutovarnih traktorskih prikolica za drvene trupce tehničke kategorije R3 (zbroj najvećih tehnički dopuštenih osovinskih opterećenja prelazi 4500 kg, ali ne prelazi 21000 kg). Zatim smo definirali listu zahtjeva za samoutovarnu prikolicu i odabrani su projektni parametri zasnovani na analizi postojećih rješenja. Odabrano je najprikladnije rješenje prema kriterijima koji se odnose na eksploatacijske značajke, pouzdanost i proizvodnu cijenu. Samoutovarne traktorske prikolice su danas jedan od standardnih alata u eksploataciji šumskog dobra. Glavna namjena im je transport drvenih trupaca s mjesta sječe do stovarišnog mjesta koja služe kao međuskladište sirovine (drvenih trupaca) prije transporta do mjesta konačne prerade. Da bi se takvim specijaliziranim prikolicama mogao vršiti transport po teškom šumskom terenu ovi radom prikolica je dimenzionirana tako da su okvir i podvozje (osovine) robusne izvedbe i omogućuju dobro praćenje podloge po kojoj se vozni slog kreće (traktor i prikolica). Kako bi se povećala pokretljivost voznog sloga, na prikolicu je ugrađen dodatni pogonski sustav koji omogućuje da se po potrebi poveća broj pogonskih osovina voznog sloga. Odabrana varijanta rješenja je razrađena, te je izrađena tehnička dokumentacija.In this thesis, a review of commonly designed self-loading tractor trailers for wooden logs in R3 technical classes (the sum of technically maximum permissible loads lies between 4500 and 12000 kg) has been represented. Afterwards, a list of demands for the self-loading tractor trailer has been defined altogether with chosen project parameters based on analysis of the existing solutions. Taking into the account criteria such as exploitation features, reliability and production cost, the most suitable solution has been chosen. Self-loading tractor trailers are nowadays one of the standard tools used in exploitation of forest goods. Their main purpose is the transport of wooden logs from harvesting location to warehouse location which is used as intermediate storage (of wooden logs) before transport to the location of the final processing stage. In order to complete a successful transportation on heavy forest ground with these specialized trailers, the trailer in this thesis is dimensioned in a way that the frame and chassis are robust and therefore enabling good tracking of the surface on which the assembly (tractor and the trailer) is moving. In order to achieve an increased movability of the assembly, an additional powertrain has been implemented in the design of the trailer which enables an additional number of shafts in the system, if necessary. The selected version of the solution has been elaborated and the supporting technical documentation has been presented

Samoutovarna traktorska prikolica za drvene trupce s gonjenim kotačima

Ovim radom napravljen je pregled uobičajenih izvedbi samoutovarnih traktorskih prikolica za drvene trupce tehničke kategorije R3 (zbroj najvećih tehnički dopuštenih osovinskih opterećenja prelazi 4500 kg, ali ne prelazi 21000 kg). Zatim smo definirali listu zahtjeva za samoutovarnu prikolicu i odabrani su projektni parametri zasnovani na analizi postojećih rješenja. Odabrano je najprikladnije rješenje prema kriterijima koji se odnose na eksploatacijske značajke, pouzdanost i proizvodnu cijenu. Samoutovarne traktorske prikolice su danas jedan od standardnih alata u eksploataciji šumskog dobra. Glavna namjena im je transport drvenih trupaca s mjesta sječe do stovarišnog mjesta koja služe kao međuskladište sirovine (drvenih trupaca) prije transporta do mjesta konačne prerade. Da bi se takvim specijaliziranim prikolicama mogao vršiti transport po teškom šumskom terenu ovi radom prikolica je dimenzionirana tako da su okvir i podvozje (osovine) robusne izvedbe i omogućuju dobro praćenje podloge po kojoj se vozni slog kreće (traktor i prikolica). Kako bi se povećala pokretljivost voznog sloga, na prikolicu je ugrađen dodatni pogonski sustav koji omogućuje da se po potrebi poveća broj pogonskih osovina voznog sloga. Odabrana varijanta rješenja je razrađena, te je izrađena tehnička dokumentacija

The attitudes of children towards obese persons and the role of parents in their modelling

Pretile su osobe jedna od najstigmatiziranijih skupina, no samo se malen broj istraživanja bavio čimbenicima koji utječu na formiranje negativnih stavova prema njima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu stavova i vjerovanja o pretilim osobama, komentara roditelja o djetetovoj težini te kontrolu roditelja nad prehranom djeteta u modeliranju stavova i vjerovanja prema pretilim osobama i samopoštovanju njihove djece. U istraživanju su sudjelovala 82 učenika i njihove majke s područja Koprivnice. Istraživanje je provedeno tijekom roditeljskih sastanaka i sata razredne zajednice. Rezultati pokazuju da eksplicitni stavovi i vjerovanja roditelja, njihovi komentari o djetetovoj težini te kontrola prehrane nisu povezani sa stavovima i vjerovanjima djece niti njihovim samopoštovanjem. Međutim, utvrđene su druge povezanosti koje bi mogle dati jasniju sliku o tome kako se razvijaju stavovi. Ovo istraživanje ima neke nedostatke na koje bi trebalo obratiti pozornost u daljnjim istraživanjima koja će se baviti razvojem stavova i vjerovanja o pretilim osobama.Obese people are one of the most stigmatized groups, yet only a small number of researches concerned the factors that influence on their development. The aim of this study was to examine the role of attitudes and beliefs towards obese people, parents ‘comments on child weight and parents’ control over child nutrition in modeling attitudes and beliefs towards obese people and self-esteem of their children. 82 pupils and their mothers from Koprivnica participated in the study. The research was conducted during parental meetings and classes. The results indicate that explicit parents’ attitudes and beliefs, their comments and diet control are not related to attitudes and beliefs of children or their self-esteem. However, other relationships that might provide a clearer picture of how attitudes are developing have been established. This research has some limitations that should be addressed in further research about development of attitudes and beliefs towards obese people

The relationship between psychopathic traits and sexual sadism

Psihopatija i seksualni sadizam konstrukti su koji izazivaju mnogo pažnje zbog svojih karakteristika. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da je psihopatija primarno vezana uz različite kognitivne i emocionalne deficite, dok je kod seksualnog sadizma najvažniji element seksualno uzbuđenje izazvano fizičkom i/ili emocionalnom patnjom druge osobe. Iako su oba konstrukta povezana s neseksualnim i seksualnim nasiljem te teškim kriminalnim djelima, ne postoji mnogo istraživanja koja su se bavile povezanošću ova dva konstrukta. U ovom radu prikazana su osnovna obilježja psihopatije i seksualnog sadizma te zajedničke karakteristike koje su do sada pronađene u istraživanjima. Nadalje, prikazat će se tri osnovne hipoteze koje mogu objasniti zašto se ovi konstrukti pojavljuju zajedno u istraživanjima koje obuhvaćaju zatvorsku populaciju: hipoteza seksualnih fantazija, traumatskih događaja i emocionalnih deficita s posebnim naglaskom na doživljavanje empatije. Istraživanja ukazuju da bi povezanost između ova dva konstrukta mogla utjecati na brzinu i vjerojatnost da će osoba ponoviti zločin nakon izlaska iz zatvora. Rezultati su tih istraživanja važni jer mogu imati veliki utjecaj na određivanje kazne i tretman kažnjenika. Svakako treba spomenuti i brojna ograničenja vezana uz uzorke ispitanika, različite kriterije na temelju kojih se operacionaliziraju konstrukti i mjerne instrumente koji se koriste. Također, kroz rad ukazat će se na područja koja zahtijevaju dodatna istraživanja kako bi mogli što bolje razumjeti ove konstrukte i predviđati ponašanja na koja utječu

The relationship between psychopathic traits and sexual sadism

Psihopatija i seksualni sadizam konstrukti su koji izazivaju mnogo pažnje zbog svojih karakteristika. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da je psihopatija primarno vezana uz različite kognitivne i emocionalne deficite, dok je kod seksualnog sadizma najvažniji element seksualno uzbuđenje izazvano fizičkom i/ili emocionalnom patnjom druge osobe. Iako su oba konstrukta povezana s neseksualnim i seksualnim nasiljem te teškim kriminalnim djelima, ne postoji mnogo istraživanja koja su se bavile povezanošću ova dva konstrukta. U ovom radu prikazana su osnovna obilježja psihopatije i seksualnog sadizma te zajedničke karakteristike koje su do sada pronađene u istraživanjima. Nadalje, prikazat će se tri osnovne hipoteze koje mogu objasniti zašto se ovi konstrukti pojavljuju zajedno u istraživanjima koje obuhvaćaju zatvorsku populaciju: hipoteza seksualnih fantazija, traumatskih događaja i emocionalnih deficita s posebnim naglaskom na doživljavanje empatije. Istraživanja ukazuju da bi povezanost između ova dva konstrukta mogla utjecati na brzinu i vjerojatnost da će osoba ponoviti zločin nakon izlaska iz zatvora. Rezultati su tih istraživanja važni jer mogu imati veliki utjecaj na određivanje kazne i tretman kažnjenika. Svakako treba spomenuti i brojna ograničenja vezana uz uzorke ispitanika, različite kriterije na temelju kojih se operacionaliziraju konstrukti i mjerne instrumente koji se koriste. Također, kroz rad ukazat će se na područja koja zahtijevaju dodatna istraživanja kako bi mogli što bolje razumjeti ove konstrukte i predviđati ponašanja na koja utječu

Особливості функціювання власних назв військової техніки та зброї в сучасній українській мові (на прикладі онімів „Джавелін”, „Байрактар”, „Хаймарс”)

 In the conditions of the war, military vocabulary has become active in the Ukrainian language, in particular, the names of weapons, among which there are both previously known (although usually only to a narrow circle of specialists) and completely new ones. This article analyses verbal proper names of weapons and military equipment, classified by many onomasts as chrematonyms and commodonyms, although the scope of chrematonyms in Slavic linguistics is still not entirely clear. Discussion is still underway as to whether commodity names that are names of series rather than individual objects can be included in proper names. The article adopts the position of the majority of Slavic onomasts that these are proper names. Over 200 verbal proper names of weapons used by the Ukrainian army during the Ukrainian-Russian war have been collected, which have not yet been the subject of onomastic analysis. The article focuses on how these names function in the media discourse with the example of three terms with the highest frequency of use: “Javelin”, “Bayraktar”, “HIMARS”. Their motivation is determined and the degree of adaptation in media texts examined, as all three are borrowings. Special attention is paid to the acquired connotations and functions. The process of transonymization with their participation is described.W ostatnim czasie w języku ukraińskim spopularyzowało się słownictwo militarne, w szczególności nazwy broni, wśród których są zarówno te znane wcześniej (choć przeważnie tylko wąskiemu kręgowi specjalistów), jak i zupełnie nowe. Przedmiotem analizy w niniejszym artykule są słowne nazwy własne broni i sprzętu wojskowego, zaliczane przez wielu onomastów do chrematonimów i towaronimów, choć zakres chrematonimii nadal pozostaje w językoznawstwie słowiańskim nie do końca jasny. Wciąż trwają dyskusje, czy można towaronimy będące nazwami seryjnych, a nie jednostkowych przedmiotów zaliczać do nazw proprialnych. W artykule przyjmuje się stanowisko większości onomastów słowiańskich, iż są to nazwy własne. Zebrano ponad 200 słownych nazw własnych broni wykorzystywanej przez wojsko ukraińskie w czasie wojny ukraińsko-rosyjskiej, które dotąd nie były przedmiotem analizy onomastycznej. W artykule skupiono się na aspekcie funkcjonowania tych nazw w dyskursie medialnym na przykładzie trzech o największej częstotliwości użycia: „Javelin”, „Bayraktar”, „HIMARS”. Ustalono ich motywację, przebadano stopień adaptacji w tekstach mediów, gdyż wszystkie trzy to zapożyczenia, szczególną uwagę poświęcono nabytym konotacjom oraz funkcjom. Opisano proces transonimizacji z ich udziałem. In the conditions of the war, military vocabulary has become active in the Ukrainian language, in particular, the names of weapons, among which there are both previously known (although usually only to a narrow circle of specialists) and completely new ones. This article analyses verbal proper names of weapons and military equipment, classified by many onomasts as chrematonyms and commodonyms, although the scope of chrematonyms in Slavic linguistics is still not entirely clear. Discussion is still underway as to whether commodity names that are names of series rather than individual objects can be included in proper names. The article adopts the position of the majority of Slavic onomasts that these are proper names. Over 200 verbal proper names of weapons used by the Ukrainian army during the Ukrainian-Russian war have been collected, which have not yet been the subject of onomastic analysis. The article focuses on how these names function in the media discourse with the example of three terms with the highest frequency of use: “Javelin”, “Bayraktar”, “HIMARS”. Their motivation is determined and the degree of adaptation in media texts examined, as all three are borrowings. Special attention is paid to the acquired connotations and functions. The process of transonymization with their participation is described

Postupci utvrđivanja degradacije/starenja motornih ulja

U okviru ovog završnog rada objašnjeni su utjecajni parametri koji utječu na svojstva ulja kao što su: degradacija ulja, starenje ulja, oksidacijska stabilnost ulja, termička stabilnost ulja, korozijska stabilnost ulja, hidrolitička stabilnost ulja. Prikazane su neke od metoda koje se koriste za utvrđivanje navedenih parametara. Nakon utvrđivanja utjecajnih parametara koji djeluju na motorno ulje može se pratiti promjena svojstava ulja tijekom upotrebe i donijeti zaključke o starosti ulja. Eksperimentalni dio obuhvaća analizu 12 uzoraka motornog ulja, od čega je 6 uzoraka svježeg (sirovog) ulja, 4 uzorka rabljenog motornog ulja koje je bilo u eksploataciji te 2 uzoraka sa 10 % masenog udjela motornog benzina i 10 % masenog udjela dizelskog goriva.Na temelju analize i pokusa utvrđeni su neki od parametara degradacije te doneseni zaključci o stupnju degradiranosti motornog ulja